Help
Options
Didn't know it?
click below
click below
Knew it?
click below
click below
Don't Know
Remaining cards (0)
Know
retry
shuffle
restart
0:00
Embed Code - If you would like this activity on your web page, copy the script below and paste it into your web page.
Normal Size Small Size show me how
Normal Size Small Size show me how
PA1/1
1. kolokvij Povijest arhitekture 1
| Term | Definition |
|---|---|
| Pojava prvog čovjeka | Prije 7 - 5 mil. god. |
| Pojava australopiteca / Homo habilis | Prije 4 mil. god. |
| Pojava neandertalaca u Europi | Prije 1,7 - 1,5 mil.god. |
| Pojava Homo sapiensa | Prije 350 000 god. |
| Pojava kromanjonaca (u Africi) | Prije 200 000 god. |
| Pojava obrađenog kamena, kosti i slikanja - kromanjonac | Prije 35 000 god. |
| Podjela pretpovijesti | 1.) Kameno doba 2.) Metalno doba |
| Podjela kamenog doba i od kad do kad koji dio traje? | 1.) Paleolitik - 2,5 mil.god. do 10 tis.god.pr.Kr. 2.) Mezolitik - 10 tis. - 6,5 tis.god.pr.Kr. 3.) Neolitik - 6,5 tis. - 3,5 tis.god.pr.Kr. |
| Podjela metalnog doba i od kad do kad koji dio traje? | 1.) Bakreno doba - 3500 - 2000 god.pr.Kr. 2.) Brončano doba - 2000 - 800 god.pr.Kr. 3.) Željezno doba - 800 - 100 god pr.Kr. |
| Kad kreću migracije Homo sapiensa iz Afrike? | Prije 150 000 god. |
| Kakva su bila prva pisma? | Znakovna, figurativna. |
| Je li granica između prapovijesti i povijesti ista u svim djelovima svijeta? | Nije. |
| Od kad do kad traje pretpovijest? | Od pojave čovjeka do pojave pisma. |
| Javljaju li se prvi pisani izvori svugdje u svijetu u isto doba? | Ne. |
| Kad počinje povijest u Mezopotamiji i Egiptu? | 4000 god.pr.Kr. |
| Kad počinje povijest Grčke i Rima? | Potkraj VIII. st.pr.Kr. |
| Kad počinje povijest na istočnoj jadranskoj obali? | 4.st.pr.Kr. - kolonizacijom Grka. |
| Kad počinje povijest u "ostalim" krajevima svijeta? (bez Mezopotamije, Egipta, Antike i Jadrana) | Početkom rimske vladavine. |
| 2 elementa koji utječu na oblike ljudskog naseljavanja | 1.) Funkcija / potreba 2.) Raspoloživi materijali i tehnologija |
| Vrste nastambi u paleolitiku | 1.) Špilje 2.) Šatori 3.) Kolibe 4.) Zemunice |
| Materijali gradnje u paleolitiku | 1.) Drvo 2.) Kamen 3.) Zemlja 4.) Koža |
| Ima li specijaliziranih objekata u paleolitiku? | Nema. |
| Od kad su ostatci iz špilje Lascaux? | Prije 30 tis.god. |
| Kad je otkrivena špilja Lascaux? | 1940. |
| Kakvi elementi su slikani u špilji Lascaux? | Životinje (konji, jeleni, bikovi, krave, medvjedi, bizoni i dr.) |
| Otkrića pećina u Hrvatskoj iz paleolitika i od kada? | 1.) Hušnjakovo brdo - 125 tis.g.pr.Kr. 2.) Veternica - 50 - 1000 tis.g.pr.Kr. 3.) Vindija - 30 tis.g.pr.Kr. 4.) Velika (Mačkova) pećina - 3 tis.g.pr.Kr. |
| Gdje se nalazi Muzej evolucije? | Na Hušnjakovom brdu |
| Kada je otvoren Muzej krapinskih neandertalaca? | 2010. |
| Od kada potječe najstarija drvena konstrukcija? | 476 000 god.pr.Kr. |
| Vrste nastambi u mezolitiku | 1.) Šatori 2.) Kolibe 3.) Zemunice |
| Kako su formirana naselja u mezolitiku? | Imala su više jedinica, nastajala uz obale rijeka ; trajnije nastambe |
| Najznačajnije promjene u neolitiku | 1.) Razvoj poljodjelstva i stočarstva 2.) Prelazak sa nomadskog na sjedilački način života 3.) Proizvodnja keramike 4.) Nove tehnike glačanja i poliranja kamena |
| Zemunice | Jamski objekti - ispod zemlje |
| Od kada potječu starčevačke kulture neolitika - Vinkovci | Prije 7000 god. |
| Tri autohtone kulture neolitika: | 1.) Sopotska 2.) Vučedolska 3.) Vinkovačka |
| Nastambe u eneolitiku - bakreno doba | Nadzemne. |
| Nastambe u brončanom dobu | Drvene, kružnog tlocrta s trskom, drvene utvrde, gradine, tumuli |
| Stonehenge - kada? | Neolitik i brončano doba (3000 - 1000 g.pr.Kr.) |
| Egipat - gdje? | Uz obalu rijeke Nil. |
| Postotak pustinjskog dijela površine Egipta | 97% |
| Dva dijela Egipta (koji je gdje) | 1.) Donji Egipat (gore) 2.) Gornji Egipat (dolje) |
| Tko je i kada opisao život, povijest i vjeru Egipćana? | Grči povjesničar Herodot - 5.st.p.n.e. |
| Je li postojala poljoprivreda u Egiptu? Ako je, gdje? I kako? | Je. Gornji dio rijeke Nil čine dvije rijeke. Tijekom zime se spoje u jednu te poplave donji Nil. Poplavljena područja poslije postoaju veoma pogodna za razvoj različituh poljoprivrednih kultura. |
| Egipat - kada? | 3150.g.pr.Kr. - 50.g.pr.Kr. |
| Podjela trajanja Egipta na 3 kraljevstva. Od kad do kad traje koje? | 1.) Staro - rano brončano doba (2686. - 2181.p.n.e.) 2.) Srednje - srednje brončano doba (2055. - 1650.p.n.e.) 3.) Novo - kasno brončano doba (1550. - 1077.p.n.e.) |
| Kada je Egipat dosegao vrhunac? | Tijekom Novog kraljevstva. |
| Glavni grad Starog kraljevstva Egipta | Memfis. |
| Tko je izgradio piramide? Tijekom kojeg kraljevstva? | Imhotep. Staro kraljevstvo. |
| Prva piramida | Stepenasta piramida - Djoserova piramida. |
| 3 piramide u Gizi | Keopsova, Kefrenova, Mikerenova |
| Najveća piramida u Gizi | Keopsova. |
| Glavni grad Srednjeg kraljevstva u Egiptu | Teba |
| Vjera Egipćana | Zagrobni život. Politeizam. |
| Najznačajniji faraon Srednjeg kraljevstva Egipta | Mentuhotep. |
| 4 značajke Novog kraljevstva Egipta | 1.) ekonomski prosperitet 2.) medicinski razvoj 3.) pokušaj monoteizma 4.) teritorijalna ekspanzija |
| Dolina kraljeva | 1.) Hatšepsut 2.) Ramzes I. i II. 3.) Amenofis 4.) Tutankamon |
| Najznačajniji faraon Novog kraljevstva Egipta | Ekhnaton. |
| Koja reformacija dolazi s faraonom Ekhnatonom? | Prestaje idealizacija prikazivanja likova. |
| Koja reformacija dolazi s faraonom Ramesidom? | Vraćanje Egipatskom kanonu. Ogromne idealiziranje skulpture. |
| Organizacija društa Egipta | Hijerarhijska |
| Životni vijek Egipćana | 30 - 35 godina |
| Hijerarhija u Egiptu | 1.) faraon 2.) vlast, svećenstvo 3.) vojska 4.) Pisari 5.) Trgovci 6.) Obrtnici 7.) Farmeri i robovi |
| Egipat - što? (se gradi) | 1.) HRAMOVI 2.) GROBNICE 3.) stambene zgrade 4.) gradovi |
| Značenje grobnica u Egiptu | Mjesto posmrtnog kulta, mjesto koje dijeli ovaj i zagrobni život te sadrži sve za zadovoljenje potreba poslije smrti. |
| Značenje hramova u Egiptu | Mjesto iskazivanja poštovanja bogovima, ali i gradska vjećnica, sveučilište, knjižnica... |
| Egipat - kako? (materijali gradnje) | 1.) trska 2.) drvo 3.) nilsko blato 4.) KAMEN |
| Koje građevine iz Egipta su ostale i danas? Zašto? | Samo grobnice i hramovi. Oni su se jedini gradili od kamena, posvećivalo im se najviše, puno više nego stambenoj izgradnji tako da je to ostalo trajno, ostalo nije sačuvano. |
| Od kada se gradi kamenom u Egiptu? | Od 1.dinastije. |
| Najpoznatija konstrukcija u Egiptu kao izum | Konstrukcija stup - greda |
| U konstrukciji stup - greda u Egiptu, koji je element bio dominantan? Na koj način se taj sustav gradio? Zašto? Što je bio primarni problem po pitanju materijala gradnje? | Konstrukcija se gradila od kamena. Kako on mora biti u jednom komadu, nisu bile izvedive dugačke grede, stoga su one bile poprilično kratke u odnosu na stupove - oni ne samo da su bili puno dulji (višlji) elementi nego su i morali biti gušće postavljeni. |
| Kakav prostor proizlazi is problema sustava stup-greda u Egiptu? | Šuma stupova. |
| Egipatski izum po pitanju osvjetljenja | Hipostilno osvjetljenje. |
| Kako funkcionira hipostilno osvjetljenje? | Stupovi sa strane su kraći, tako da svjetlost od tamo dolazi. |
| Izum novog dijela na stupu po pitanju prijenosa opterećenja - Egipat | Kapitel - za prijenos opterećenja na veću površinu. |
| Otkriće novog elementa stupa po pitanju estetike, uloga? - Egipat | Kanelire - vertikalni urezi u stupu koji prekrivaju horizontalne reške stupa |
| Zašto stupovi u Egiptu imaju horizontalne reške? | Ne mogu biti izvedeni iz jednog komada jer su od kamena, tako da se više komada slažu jedan na drugi. |
| Motivi kapitela Egipta | 1.) lotus 2.) palmin cvijet 3.) papirus 4.) ljudski lik |
| Dijelovi Egipatskog hrama | 1.) ulaz (vrata i pilon) 2.) dvorište 3.) hipostilne dvorane - stupovi 4.) predvorje 5.) svetište |
| Dodatni dijelovi Egipatskog hrama | 1.) luka 2.) aleja sfingi 3.) sveto jezero |
| Pilon | Masivni zid na ulazu u egipatski hram, unutar hrama odvajaju zasebne cjeline. |
| Sfinga | Egipatska skulptura - tijelo lava, glava čovjeka, ovna... |
| Koji je i koliko je star najmlađi egipatski hram? | Edfu - 50.god.pr.Kr. |
| Koliko je star hram Hatšepsut? | 1500.g.pr.Kr. |
| Mastabe - što i kada? | Manje grobnice, od početka Starog kraljevstva |
| Abu Simbel | Egipatski hram uz obalu rijeke Nil. Urezan u stijeni; poslije izrezan i premješten. |
| Egipatski hramovi | 1.) Abu Simbel 2.) Karnak 3.) Amonov hram u Luksoru 4.) Ramzesov hram u Luksoru 5.) Hatšepsut 6.) Edfu |
| Tlocrt i presjek egipatskog hrama - osnovna shema | I tlocrtno i gledajući prema presjeku hram se smanjuje od ulaza pa sve prema svetištu. |
| 5 osnovnih tipova egipatskih grobnica | 1.) grobna jama 2.) mastaba 3.) piramida 4.) grobnica u stijeni 5.) građena kapela |
| 3 bitna elementa mastabe | 1.) nadzemna struktura 2.) podzemna struktura 3.) sveto mjesto |
| Iz koje dinastije su najpoznatiji graditelji piramida? | 4. |
| Od koje do koje dinastije dolazi do prekida gradnje piramida u Egiptu? | Od 8. do 12. |
| Evolucija piramida u Egiptu | 1.) stepenasta 2.) razlomljena 3.) crvena |
| Imhotep | Egipatski arhitekt i bilježnik. |
| Je li Imhotep prvi arhitekt ikada čije je ime zabilježeno? | Je. |
| Gradovi u Egiptu | Otvoreni, bez zidova. |
| Imaju li gradovi u Egiptu centar? Ako da, zašto? Ako ne, zašto? | Nemaju. Kako Nil meandrira, struktura grada zahtjevala je konstantne promjene. |
| Tel el Amarna | Grad - naselje u Egiptu. Izgrađeno za samo 4 godine, tu je živjela kraljevska obitelj, biokrati, kraljevska straža, umjetnici. |
| Najveća sfinga | Giza - kompleks 3 piramide. Vjerojatno prikazuje faraona Kefrena. |
| Od kojih djelova se sastoji Abu Simbel? | Od dva dijela hrama: 1.) Veliki hram 2.) Mali hram |
| Tko je dao izgraditi Tel el Amarnu? | Ekhnaton. |
| Tko je dao izgraditi Edfu? | Kleopatra. |
| Grčka - gdje? | Mala Azija, južni talijanski otoci - Sicilija. |
| Grčka - kada? (Trajanje) | 1000.g.pr.Kr. - 30.g.pr.Kr. |
| Podjela Grčke na razdoblja i od kad do kad koje traje? | 1.) Geometrijski stil - 10. - 7.st.pr.Kr. 2.) Arhajski stil - 650 g.pr.Kr. - 480 g.pr.Kr. 3.) Klasično doba - 480.g.pr.Kr. - 336.g.pr.Kr. 4.) Helenizam - 336.g.pr.Kr. - 30.g.pr.Kr. |
| 3 tijeka faze vladavine nekog naroda | 1.) Početak 2.) Vrhunac 3.) Dekadencija |
| Zlatno doba Grčke - kada? | 4. i 5.st.pr.Kr. |
| Polis | Grad-Država u Grčkoj koji funkcionira zasebno. Odvojen je geografskim obilježjima; otok, planina, more... |
| Što je ujednilo narode kao Grke? | 1.) jedinstveni jezik 2.) jedinstvena kultura 3.) jedinstvena vjera |
| Hijerarhija u Grčkoj | 1.) vlast 2.) muški građani 3.) muška djeca 4.) žene, stranci i ženska djeca 5.) robovi |
| Ime Grčke do 6.stoljeća pr.Kr. | Helada. |
| 4 dominantna polisa Grčke do 6.st.pr.Kr. | 1.) Atena 2.) Sparta 3.) Korint 4.) Teba |
| Kada je stvoreno Kraljevstvo Makedonaca? | 700 g.pr.Kr. |
| Od kada Makedonci pričaju grčkim jezikom te postaju dio grčke kulture? | 5.st. |
| Trajanje vladavine Aleksandra Velikog | 336. - 323.g.pr.Kr. |
| Grčka - što? (se gradi) | 1.) HRAMOVI 2.) Kazališta 3.) Arsenali 4.) Stoe 5.) stambene zgrade 6.) gradovi |
| Grčka - kako? (materijali gradnje) | 1.) drvo 2.) KAMEN |
| Grčka - materijal trajne gradnje | Kamen. |
| Koja poznata konstrukcija iz Egipta je zaživjela u Grčkoj? | Konstrukcija stup-greda. |
| 3 varijacije stupa - Grčka | 1.) stub - pravokutan presjek 2.) polustup - priljubljen uza zid (nema konstrukcijsku ulogu) 3.) pilastar - stub+polustup |
| 3 osnovna dijela stupa - Grčka | 1.) Podnožje (baza) 2.) Trup (tijelo) 3.) Kapitel (glava) |
| 3 stila stupova - Grčka | 1.) dorski 2.) jonski 3.) korintski |
| 3 temeljne razlike stupova različitih stilova - Grčka | 1.) uzorak kapitela 2.) visina 3.) vitkost (omjer visine i promjera) 2.) vitkost |
| Element grčkog stupa po pitanju proširenja kao ostvarenja optičke varke uzrokovane sunčevom svjetlošću | Entazis. |
| 2 dijela kapitela stupa | 1. abakus (gornji, kvadar) 2. ehinus (proširenje kapitela) |
| Omjer vitkosti dorskog stupa | 1:8 |
| Omjer vitkosti jonskog stupa | 1:9 |
| Omjer vitkosti korintskog stupa | 1:10 |
| Što čini grčki hram jedinstvenim (2)? | 1.) tip 2.) stil |
| Iz čega se razvija grčki hram? | Mikerenskog megarona. |
| Naos ili cela | Temeljni centralni prostor grčkog hrama okružen zidovima; čuva kip božanstva. |
| Kako se sagledava grčki hram kao arhitektura u smislu moljenja i dijela koji je bio važan? | Vanjska arhitektura, unutra se nije ulazilo, vani se ostavljao neki danak kao žrtva božanstvu tog hrama. |
| Anta | Pretprostor grčkog hrama. |
| Najčešći oblik grčkog hrama | Peripter. |
| Je li kombiniranje stila stupova na grčkim hramovima bilo često / uobičajeno? | Nije. |
| Osnovni tipovi grčkih hramova | 1.) hram s antama 2.) dvostruke ante 3.) tolos 4.) prostil 5.) amfiprostil 6.) dipter 7.) PERIPTER 8.) pseudoperipter 9.) pseudodipter |
| Tolos | Grčki hram kružnog tlocrta, celu okružuju stupovi. |
| Što je karakteristično za ante kod grčkih hramova, ako su dvostruke? | Jedna je lažna. |
| Koji grčki hramovi imaju dvostruke ante? | 1.) s dvostrukim antama 2.) dipter 3.) peripter |
| Koja 2 tipa grčkog hrama su najveća? | 1.) dipter 2.) pseudodipter |
| Monopter. | Grčki hram centralnog tlocrta, u središtu je kultni kip okružen stupovima, nema cele. |
| Temeljna razlika monoptera i tolosa? | Tolos ima celu. |
| Dipter | Grčki hram - predvorje sa 2 reda stupova oko zgrade. |
| Pseudodipter | Grčki hram - na dužim stranama jedan slobodan red stupova, jedan je vezan uz celu. |
| Vjera Grka | Politeizam. |
| Najstariji stupovni red Grčke | Dorski. |
| U kojem razdoblju se dorski stupovni red razvija u potpunosti? | U klasičnom razdoblju. |
| Najstariji grčki hram od kojeg postoje ostatci | Herin hram u Olimpiji. |
| Kada je sagrađen Herin hram? | 7.st.pr.Kr. |
| Krepidoma ili stilobat | Podnožje grčkog hrama. |
| Nosači grčkog hrama | 1.) Stupovi 2.) Zidovi |
| Teret grčkog hrama | 1.) arhitrav 2.) krovište |
| Čime je bila određenja veličina grčkog hrama kao i proporcije svih njegovih elemenata? | Promjer stupa u bazi. |
| Arhitrav | Stup-greda. |
| Voluta | Prepoznatljivi zavinuti dio kapitela jonskog stupa. |
| 2 glavna načela arhitekture grčkih hramova | 1.) Simetrija 2.) Zlatni rez |
| Konstrukcijski dijelovi grčkog hrama (od dolje prema gore) | 1.) krepidoma ili stilobat 2.) stupovi 3.) kapitel 4.) arhitrav 5.) friz 6.) gejson 7.) timpan 8.) sima |
| Akroter | Ukras na vrhu / rubu grčkog hrama. |
| Friz | Potez greda u drugom smjeru u odnosu na arhitrav. |
| Timpan | Zabatno polje ispunjeno obojenim reljefima ili skulpturama. |
| Jonski red - od kada? | 6.st.pr.Kr. |
| Koliko kanelira ima korintski stup? | 24. |
| Triglifi | Ukrasi na frizu. |
| Mutuli i kaplje | Ukrasi na donjoj strani krune vijenca. |
| Je li razmak između stupova na grčkom hramu bio jednak? Ako nije, zašto? Ako je, zašto? | Nije. Razmak između stupova na krajevima je manji. Kako se u pozadini tog dijela ne vidi dio hrama nego praznina kroz koju dopire sunčeva svjetlost ona vizulano taj razmak proširuje. Zato svi razmaci izgledaju jednaki. |
| Zeusov hram u Olimpiji - kada? | 470.-465. g.pr.Kr. |
| Artemidin hram u Efezu - kada? | 6.st.pr.Kr. |
| Erehteion | Grčki hram s 2 trijema, nepravilni pravokutnik. |
| Stupovi sa ženskim ljudskim figurama | Karijatide. |
| Stupovi sa muškim ljudskim likovima | Atlanti ili atlasi. |
| Hram Olimpejon u Ateni - kada? | 6.st.pr.Kr. sve do 2.st. |
| Akropola | Utvrđeni dio grčkog grada na brdu. Ima sveti procesijski put do Agore i hramove. Partenon, Hram božice Nike, propileje... |
| Propileji | Ulazna vrata u akropolu. |
| Alegorijska služba propileja | Arhitektonski prijelaz iz svjetovnog u sveti prostor. |
| Partenon - kada? | 5.st.pr.Kr. |
| Grčka - tko? (graditelji, graditelji Partenona) | 1.) Fidija 2.) Iktinus 3.) Kalikrat +Mnesikle |
| Zlatni rez | Odnos manjeg prema većem kao veći prema cjelini. |
| Agora | Trg antičkog grada. |
| Što povezuje agoru i akropolu | Sveti procesijski put. |
| Gimnazis | Gym - vježbalište - teretana (Grčka) |
| Stoa | Javna zgrada u Grčkoj, uglavnom za administrativne svrhe. |
| Plan grada Mileta - gdje se nalazi sve ono osnovno? | U centru. |
| Najpoznatije Grčko kazalište? | Epidaur. |
| Karakteristika grčke kuće | Okružena zidinama, unutarnji atriji. |
| Epidaur - kada? | 4.st.pr.Kr. |
| Arhitekt Epidaura | Poliklet mlađi. |
| Karakteristike Epidaura | 1.) 34 reda klupa 2.) gornje klupe strmije od donjih 3.) akustičan |
| Tlocrtni oblik Epidaura | Centralni. |
| Grčki izum u dramskoj industriji...zašto je nastao? | Maske. Kako su kazališta bila ogromna, glumce se slabo vidjelo iz zadnji redova. Koristili su maske kako bi njihova emocija bila jasno prepoznatljiva iz daljine. |
| Olimpija Filipej - tko i kada je gradio hram? | Kralj Filip II., oko 338.pr.Kr. |
| Tlocrtni oblik hrama Filipej | Centralni, kružni. |
Created by:
teojankovic04
Popular History sets