click below
click below
Normal Size Small Size show me how
AK3/2
Drugi kolokvij iz AK3
| Term | Definition |
|---|---|
| 3 vrste žljebova | Viseći, ležeći, stojeći |
| Koliko cm2 popr. presjeka žlijeba treba osigurati za m2 tlocrtne površine krova? | 0.8-1.0m2 |
| Najčešća vrsta lima za žlijebove | Cinčani ili pocinčani lim |
| Zahtjevi za krovni pokrov | 1. Treba zaštititi krovnu konstrukciju i cijelu zgradu od nepovoljnih vanjskih utjecaja kao što su kiša, snijeg, požar... 2. Mora biti nepropusan za vodu, postojan na vremenskim promjenama i otporan na djelovanje vatre. |
| 7 vrsta pokrova prema materijalu | 1) pokrov od pečenih glinenih proizvoda 2) pokrov pločama od prirodnog i umjetnog kamena 3) pokrov od lima 4) namazi i ljepenke 5) pokrov od dasaka 6)pokrov od dašćica ili šindre, slame ili trske 7)pokrov od polikarbonatnih ploča |
| 3 vrste pokrivanja običnim biber crijepom | 1) jednostruki biber 2) dvostruki pokrov ili gusto pokrivanje 3) krunsko pokrivanje |
| 3 vrste utorenog crijepa | 1) jednostruko utoreni vučeni 2) jednostruko utoreni tlačeni 3) dvostruko utoreni tlačeni |
| Najčešća debljina valovitih ploča za pokrivanje krova | 6-8mm |
| Ime za posebni vijak kojim se pričvršćuju valovite limene ploče kao pokrov | Zeta vijak |
| Ima elementa za pričvršćivanje ravnih ploča krovnog pokrova | Vjetroklin |
| 2 načina pokrivanja krovnim ljepenkama prema smjeru njihova postavljanja | 1.) Paralelno na strehu 2.) Okomito na strehu |
| Od čega se izvodi podloga za pokrivanje krova bitumenskim ljepenkama? | Oplata od dasaka ili OSB ploča |
| Prednosti pokrova kanadskom šindrom | 1.) velika paleta boja 2.) estetski kvalitetna izvedba bridova grebena, uvala i sljemena 3.) lagani pokrov 4.) nagib ploha od 15-90 stupnjeva |
| Sastav krovnog pokrova od kanadske šindre | 1.) mineralne granule 2.) gornji asfaltni sloj 3.) organski filc 4.) donji asfaltni sloj 5.) silicijev pijesak |
| Granice u kojima se kreće težina polikarbonatnih ploča | 1,3 - 3,8 kg/m2 |
| Granice u kojima se kreće debljina polikarbonatnih ploča | 6 mm - 32 mm |
| Zbog čega se radi zazor kod polikarbonatnih ploča? | Da bi se omogućilo nesmetano širenje i skupljanje ploča uslijed promjena temperature |
| Slučajevi u kojima se preporuča da oba kraja polikarbonatnih ploča budu zabrtvljena nepropusnom trakom | 1.) u prostorima s puno prašine 2.) suha okolina i niska relativna vlaga 3.) kod malih razlika vanjske i unutarnje temperature |
| Zbog čega se radi zazor između polukarbonatne ploče i okvira? | Za otjecanje kondenzata. |
| Toplina | Oblik energije, jednaka je zbroju kinetičkih energija nesređenog gibanja svih molekula tog tijela. |
| Temperatura | Fizikalna veličina koja opisuje stanje zagrijanosti nekog tijela. |
| Međunarodne mjerne jedinice za mjerenje temperature | Celzijus C i Kelvin K |
| Ledište Kelvinove ljestvice | 273 K |
| Vrelište Kelvinove ljestvice | 373 K |
| 3 načina prijenosa topline | 1.) vođenje ili kondukcija 2.) strujanje ili konvekcija 3.) zračenjem ili radijacija |
| Opća formula za izračun toplinskog toka | q=ti-te/Ro |
| Opća formula za izračun koeficjenta toplinske provodljivosti | lambda=qxd/delta t |
| Mjerna jedinica za koeficjent toplinske provodljivosti | W/mK |
| Vrijednost koeficjenta toplinske provodljivosti ovisi o: | 1.) obujamskoj masi/ poroznosti materijala 2.) kemijskom sastavu materijala 3.) vlažnosti materijala 4.) temperaturi materijala |
| Akumulacija topline | Svojstvo građevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu toplinu , u sebi je akumulirati nakon hlađenja okoline te ju ponovo predati okolini. |
| Mjerna jedinica za koeficjent akumulacije topline W | kJ/m2K |
| Apsolutna vlaga zraka | Masa vodene pare u jedinici volumena zraka (m3) |
| Relativna vlaga zraka | Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak pri istoj temperaturi i tlaku sadržavao, kada bi bio potpuno zasićen. |
| Naziv za tlak vodene pare u zraku | Parcijalni tlak vodene pare (p) |
| Naziv za najveću moguću vrijednost vodene pare u zraku | Tlak zasićenja (p') |
| Toplinski most | Dio vanjskog građevinskog elementa koji ima manji toplinski otpor od tipičnog presjeka tog elementa |
| Difuzija vodene pare | Ako je koncentracija vodene pare u zraku nejednolika, dolazi do kretanja molekula vodene pare s mjesta veće koncentracije ka mjestu manje koncentracije, s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka. |
| Faktor otpora difuziji ovisi o: | Poroznosti materijala |
| Najveći mogući sadržaj vodene pare ovisi o: | Mjesnim klimatskim promjenama |
| Vrijednost faktora mi | 1,0 |
| Grafo-analitičkom Glasserovom metodom ispituje se: | U kojem sloju dolazi do kondenzacije. |
| Koef. apsorpcije sunčeva zračenja | Omjer u elementu apsorbirane dozračne snage Pa i ukupne dozračne snage P koja je pala na površinu promatranog elementa. |
| Koef. refleksije sunčeva zračenja | Omjer u elementu reflektirane snage Pr i ukupne dozračne snage P koja je pala na površinu elementa |
| Odnos boje i sunčeva zračenja | Što je svjetlija, manje će apsorbirati, a više reflektirati |
| 3 osnovna tipa zaštite od sunca, građevinskih elemenata | 1.) protusunčana zaštita paralelna s vertikalnim građ.elementom 2.)okomita na vertikalni građevinski element 3.) protusunčana zaštita ravnog krova |
| Zvuk | Fizikalna pojava titranja čestica u elastičnoj sredini |
| Zračni zvuk | Onaj koji se širi zrakom |
| Frenvencija zvuka i mjerne jedinice | Broj periodničnih promjena gustoće zraka u jednoj točki zvučnog polja u jedinici vremena, mjerna jedinica je 1/s - hertz (Hz) |
| Frenvencija zvuka | Broj periodičnih promjena gustoće ztaka u jednoj točki zvučnog polja u jedinici vremena. |
| Čujni zvuk, raspon njegovih frekvencija | Zvuk koji prosječno ljudsko uho čuje, odnosno ona titranja koja imaju frenvenciju između 16 Hz i 20 000 Hz |
| Granice u kojima ljudsko uho registrira frekvenciju | 16 Hz - 20 000 Hz |
| Zvuk ispod 16 Hz | Infrazvuk |
| Zvuk iznad 20 000 Hz | Ultrazvuk |
| Infrazvuk | Titranja frekvencije niže od 16 Hz |
| Ultrazvuk | Titranja frekvencije više od 20 000 Hz |
| Psihofizičke karakteristike zvuka | Visina, glasnoća i boja zvuka |
| Buka | Svaki zvuk koji smatramo neželjenim, nepoželjnim, ometajućim, znači razlika između buke i zvuka je subjektivna |
| Mjerna jedinica za razinu buke | Nivo šuma (dB) |
| Klasifikacija buke prema djelovanju na čovjeka | Do 60 dB - samo psihološko djelovanje Od 60 do 90 dB - jako psihološko djelovanje i fiziološki efekti Preko 90 dB - pored jakih psiholoških djelovanja i fizioloških efekata pojavljuje se i oštećenje sluha |
| 3 grupe apsorpcijskih materijala i elemenata | Porozni materijali Akustični rezonatori Membrane |
| Mogućnosti poboljšanja međukatne konstr. s obzirom na udarni zvuk | 1) izvedba međukatne konstrukcije sa mekanim završnim podnim slojem 2) plivajući pod 3) spušteni strop |