click below
click below
Normal Size Small Size show me how
GEOLOGIJA KOLOKVIJ 2
geologija
| Question | Answer |
|---|---|
| 1. Nabrojati egzodinamske procese? | • Denudacija, erozija, akumulacija, abrazija, sufozija, klizanje |
| 2. Na koji se način očituje djelovanje egzodinamskih procesa? | • mehaničko razaranje • mineralne promjene • kemijsko otapanje |
| 3. Što je denudacija? | • DENUDACIJA- je geomorfološki proces koji rezultira ogoljavanjem, zaravnjivanjem i globalnim snižavanjem kopnenih masa na Zemlji zbog trošenja stijena i njihove erozije |
| • DENUDACIJA ZAVISI OD- nagiba terena, sastava podloge, intenziteta oborina, vegetacije • DENUDACIJSKI OBLICI SU- brazde, vododerine, jaruge • Denudacija nepovoljno utiče na uvjete građenja. | |
| 4. Što je erozija? | • EROZIJA- je egzodinamski proces koji označava mehaničko razaranje i kemijsko otapanje stijena i odnošenje razorenog materijala s površine. |
| • UZROCI EROZIJE- prirodni i umjetni • POSLJEDICE EROZIJE- gubitak plodnog zemljišta, pojava poplava, nastanak kamenih pustinja… | |
| 5. Tipovi erozije? | • erozija vodom: -regionalna erozija (kišom) -fluvijalna erozija (vodenim tokovima) • glacijalna (ledom i snijegom) • korozija (vjetrom) |
| 6. Što je akumulacija? | • Nakupljanje stijenskog materijala u depresije i doline vodenih tokova. |
| 7. Što je abrazija? | • Proces razaranja obala snagom valova. |
| 8. Što je sufozija? | • Proces koji se odvija u poluvezanim i nevezanim stijenama, a rezultira ispiranjem sitnih čestica radom tekućih podzemnih voda u terenu. |
| 9. Pokreti na padinama prema tipu kretanja? | • odronjavanje • prevrtanje • klizanje i širenje (razmicanjem) |
| 10. Klasifikacija pokreta na padinama prema? | • aktivnosti • položaju u padini • dubini klizne plohe • veličini • razvoju procesa • vrsti materijala |
| 11. Što su klizišta? | • Pojave nastale kada se stabilno stanje padine izmjeni u nestabilno zbog popuštanja kohezijskih sila među česticama stijene. |
| 12. Što je klizanje? | • Kretanje stijena ili tla niz padinu pod djelovanjem gravitacije (rotacijsko i translacijsko klizanje) |
| 13. Koji faktori utječu na klizišta? | • promjene u nagibu • promjene opterećenja na padini • udari i vibracije • promjene u sadržaju vode u terenu • djelovanje podzemnih voda • promjene u vegetaciji • trošenje stijena |
| 14. Što je odronavanje? | • Otkidanje materijala s padina djelovanjem gravitacije po površini na kojoj ima malo ili uopće nema smicanja, dolazi do slobodnog pada, prevrtanja ili kotrljanja pojedinih dijelova mase. |
| 15. Što je prevrtanje? | • Rotacijsko kretanje mehanički odvojene mase tla ili stijene niz strme padine. |
| 16. Što je tečenje? | • Raznovrsna kretanja sa znatnim varijacijama brzina i sadržaja vode, a iskazuju se kao prostorno kontinuirana deformacija. |
| 17. Navesti kategorije tečenja? | • tok debrisa • lavina debrisa • zemljani tok • blatni tok • puzanje |
| 18. Nabrojite na koje načine se može provesti saniranje pokretne stijenske mase. | 1. Povoljno skretanje strujnog tlaka 2. sniženje razine podzemne vode i reguliranje otjecanja površinskih voda 3. promjena oblika padine 4. potporne konstrukcije 5. ugradnja pilota velikog promjera 6. opterećenje donjeg pasivnog dijela klizišta |
| 7. povećanje efektivnih naprezanja 8. posebni postupci 9. pošumljavanje terena | |
| 19. 3 klizišta u RH? | • klizište Grohovo • klizište Jelenovac • kliziše slani Potok |
| 20. Što je vodonosnik ili vodonosni sloj? | • Stijena, propusni sloj ili skupina slojeva koja sadrži vodu i kroz koju mogu protjecati velike količine vode. |
| 21. Klasifikacija vodonosnika? | • slobodni • zatvoreni • poluzatvoreni • arteški |
| 22. Nabrojati parametre vodonosnika. | • poroznost • propusnost • hidraulička vodljivost • transmisivnost • potencija • hidraulički gradijent • elastične značajke |
| 23. Na koji način se mogu gibati podzemne vode, 7 tipova? | 1. strujanje 2. procjeđivanja 3. vrtložni podzemni tok 4. koncentrirani tok 5. kapilarno dizanje i kapilarni tok 6. kretanje vodene pare 7. difuzno gibanje |
| 24. Što su izvori i kako ih dijelimo? | • Glavna mjesta ponovnog koncentriranog izlaska podzemnih voda na površinu. • DIJELIMO IH PREMA: izdašnosti, načinu istjecanja, amplitudi kolebanja količine izviranja, kemijskom sastavu, temperaturi. |
| 25. Što je krš i kako se dijeli? | • Skup morfoloških, hidroloških i hidrogeoloških značajki terena koji su izgrađeni od stijena topljivih u vodi. • DIJELI SE NA: površinske i podzemne oblike. |
| 26. Koji su površinski oblici u kršu? | • škrape, • ponikve (vrtače) • uvale (suhe doline) • krška polja |
| 27. Koji su podzemni oblici u kršu? | • jame • špilje • kaverne |
| 28. Podjela dinarskog krša u Hrvatskoj. | • Jadransko područje • područje visokog krša • unutrašnje područje |
| 29. Nabrojati hidrogeološke oblike u kršu i objasniti svaki. | • Krški izvori- su nastali kao rezultat prelijevanja podzemnih voda na površinu, pojavljuju se na hipsometrijski najnižim dijelovima terena. • Estavele- su specifični izvori, kombinacija krškog izvora i ponora. |
| • Sifonalna vrela- su poseban tip krškog izvora u kojemu voda istječe u određenim vremenskim intervalima. • Ponornice- su manje tekućice koje se nakon kratkog površinskog toka gube u podzemlje kroz jedan ili više ponora. | |
| • Vrulje- su stalni ili povremeni krški izvori slatke vode ispod mora. Primjećujemo ih po koncentričnim krugovima ili vidljivoj razlici od površine morske vode. • Bočati izvori- pojavljuju se u krškom priobalnom pojasu, duž morske obale. | |
| 30. Definicije pojmova podzemnih i površinskih oblika u kršu? | • Škrape - najmanji, ali najbrojniji oblici na površini, nastali erozijskim radom vode • Vrtače (ponikve)– ovalna udubljenja nastala korozijskim i mehaničkim djelovanjem površinske i podzemne vode |
| • Uvale (suhe doline)- veće, izdužene zatvorene forme s podzemnim odvodnjavanjem • Krška polja- najveća morfološke forme u kršu i predstavljaju ravne obradive površine u području „dubokog“ dinarskog krša | |
| • Jame- pretežito vertikalni krški kanali koji se spuštaju duboko u karbonbatni masiv. • Špilje- pretežito horizontalne podzemne šupljine otvorom spojene s površinom | |
| • Kaverne- podzemne šupljine u kršu koje nemaju prirodnog ulaza u površine, već se na njih često nailazi pri bušenju | |
| 31. Koja je uloga inženjerske geologije u građevini, rudarstvu i geotehničkim istraživanjima? Nabrojati koja su to istraživanja, radi čega se ona provode i kao takva koriste. | • definiranje geoloških formacija • određivanje značajki svih prirodnih materijala • procjena mehaničkog ponašanja stijena i tla • predviđanje promjene svojstava s vremenom |
| • određivanje parametara za analizu stabilnosti • poboljšanje i održavanje uvjeta geološkog okoliša | |
| 32. Nabrojati predmete istraživanja inženjerske geologije. | 1. značajke stijena i tala- fizička i mehanička svojstva 2. geodinamički procesi i pojave- fizičko geološki procesi 3. hidrogeološki uvjeti 4. geomorfolški uvjeti |
| 33. Što inžinjer geolog definira? | • Geološke značajke terena. |
| 34. Nabrojati temeljne geofizičke metode koje se primjenjuju za cjelovitije upoznavanje značajki stijenske mase radi izvedbe nekog inženjerskog objekta. | • Seizmičke (seizmička refrakcija i refleksija) i geoelektrične metode (metoda električnog otpora, elektromagnetska metoda, metoda spontanog potencijala), magnetometrijska mjerenja. |
| 35. Zbog čega se provodi istraživačko bušenje s kontinuiranim jezgrovanjem? | • Za detaljniju interpretaciju inženjersko geoloških i hidrogeoloških karakteristika temeljenog tla i za potrebe inženjersko geološkog kartiranja (OVO ĆE BIT) |
| 36. O čemu ovise inženjerskogeološki uvjeti pri izvedbi inžinjerskih radova i eksplataciji objekata? | • geološkoj građi • geomorfološkim i hidrogeološkim uvjetima terena • petrografskom sastavu stijena • litologiji stijena- značajke stijena i tla |
| • vodnofizičkim i fizičkomehaničkim svojstvima stijena • fizičkogeološkom, odnosno geodinamičkom stanju terena (erozijska razvedenost, okršavanje, klizišta, seizmičnost) | |
| 37. Koji je cilj provođenja istraživačkog bušenja s kontinuiranim jezgrovanjem? | • utvrđivanje rasprostiranja geoloških cjelina • izvođenje SPP pokusa u istražnim bušotinama u tlu • uzimanje poremećenih i neporemećenih uzoraka tla i stijena |
| 38. Što se istražuje prilikom temeljenja? | • litološke značajke stijena • položaj slojeva • položaj diskontinuiteta i njihov međusobni odnos • pukotinska ispuna i njezine značajke • uzimaju se intaktni i poremećeni uzorci za laboratorijska ispitivanja, (otpornost na smicanje) |
| 39. Što se radi kod prostornog planiranja? | • ODREĐUJU SE: inženjerskogeološke, fizičko-mehaničke, hidrogeološke, seizmotektonske, seizmološke, geomorfološke značajke terena. |
| 40. Što se radi kod hidrotehničkih objekata (u koliko faza se provodi geoološko istraživanje za potrebe izgradnje hidroteh. objekata) | • ISTRAŽNI RADOVI PROVODE SE U ČETIRI FAZE: 1.Preliminarna istraživanja 2.Istraživanja za potrebe izrade osnovnog projekta 3.Istraživanja za potrebe izrade glavnog projekta 4.Istraživanja tjekom izvedbi radova |
| 41. Što su tuneli i o čemu ovisi izbijanje tunela? | • TUNELI SU: podzemni objekti koji se grade u sklopu prometnica i hidrotehničkih objekata. • IZBIJANJE TUNELA OVISI O: -otpornost stijenskih masa -zasićenost stijenskih masa vodom -stabilnost stijenskih masa nakon iskopa |
| -pojava podzemnih pritisaka i prolomi -povišene temperature -pojava škodljivih plinova -pojave agresivnih podzemnih voda. | |
| 42. Koji su geološki podatci potrebni za izgradnju mosta? | • litološki sastav terena • tektonske i strukturnogeološke značajke • fizičko-mehanička svojstva • hidrogeološke značajke • utjecaj suvremenih inženjerskogeoloških procesa i pojava |
| 43. Što je potrebno za izgradnju kanala? | • kartiranje • određivanje diskontinuiteta • geofizička istraživanja • istraživačka bušenja • laboratorijska ispitivanja |