Help
Options
Didn't know it?
click below
click below
Knew it?
click below
click below
Don't Know
Remaining cards (0)
Know
retry
shuffle
restart
0:00
Embed Code - If you would like this activity on your web page, copy the script below and paste it into your web page.
Normal Size Small Size show me how
Normal Size Small Size show me how
Morfologija
| Term | Definition |
|---|---|
| Morfologija | je znanstvena disciplina koja se bavi vrstama i oblicima riječi |
| Oblici riječi | vrste riječi, padežni i osobni oblici, morfemi |
| Morfem | je najmanja jezična jedinica čiji sadržaj možemo pozitivno definirati i koji ima razlikovnu ulogu |
| Najviša jedinica morfologije | je riječ |
| Riječ | je smislena sveza morfema koja ima značenje |
| Morf | je izraz morfema |
| Gramatemi | su rod, broj, padež, osoba, vrijeme, način |
| -ov- u stol-ov-i je koji morfem | gramatički morfem |
| -in- u Osječan-in-0 služi za | zalisno isticanje jednine |
| Alomorfi | su različiti izrazi istog morfema |
| Nastanak alomorfa | na granici morfema kao učinak glasovnih promjena i unutar korijenskog morfema kao učinak prijevoja |
| G mn. m.r. nokat | nokata, noktiju, nokta, nokti |
| G mn. ž.r. sorta | sorta, sorata, sorti |
| I jd. s.r. kost | kosti, košću |
| Modalne riječi | su ekvivalent rečenici i izriču pogled govornika na cijelu rečenicu, taj pogled može biti sigurnost pa je to modalna riječ DA/NE i mogućnost (sigurno, možda, vjerojatno) |
| Imenice | su jednorodna promjenjiva vrsta riječi koja ima padežne oblike |
| Gramatičke kategorije imenica | rod, broj, živost, padež |
| Imenički rod | je mogućnost slaganja s jednim od triju oblika pridjeva |
| Rodne imenice (2 primjera) | student, gledatelj |
| Imenički broj | ako imenica znači jedan primjerak svoje vrste ona je u jednini, ako znači dva, tri ili četiri primjerka svoje vrste ona je u dvojini (dual, malina, paukal), ako znači više od četiri primjerka onda je u množini |
| Zbirne imenice na -a (jd., ž.r.) 4 | gospoda, vlastela, djeca, braća |
| Zbirne imenice na -ad (jd., ž.r.) 4 | burad, telad, dojenčad, čeljad |
| Zbirne imenice na -je (jd., s.r.) 5 | kamenje, lišće, granje, pruće, cvijeće |
| Pluralia tantum (što je i 8 primjera) | imenice koje NEMAJU jedninu škare, grablje, ljestve, naočale, vrata, prsi, hlače, novine |
| Živost | je morfološka kategorija koja se prepoznaje samo u jednini muškoga roda i u jednom padežu - A N = A (neživo) / G = A (živo) |
| Zašto se razvila kategorija živosti | zbog komunikacijskih razloga da bi priopćavanje bilo jednoznačno |
| Padež | je morfološka kategorija pomoću koje se uspostavljaju rečenični odnosi, padež jest odnos |
| Izricanje padeža | pomoću padežnih nastavaka (žen-a), glasovnih promjena (sestra - sestara), naglasaka (zubi - zubi), obveznih atributa u G i A (Profesorica plave kose.), prijedlozi (u kući L) |
| Sinkretizam | je ujednačenost različitih padeža u padežnim nastavcima - nema potpunog - DLI mn. konjima, ženama |
| Poslijelozi | su prijedlozi koji dolaze poslije imenice - unatoč, radi, nasuprot, usprkos |
| Prijedlozi uz D | k, ka, unatoč, usprkos, prema |
| Prijedlozi uz L | u, na, o, po, pri |
| Arhifonem | je fonem na granici morfema koji je zahvaćen glasovnom promjenom (duh-e, duš-e) |
| Alomorfizam u V jd. | osnove na nepčanik -u osnove na nenepčanik -e |
| Alomorfizam u I jd. | prijeglas nepčanik i -c nastavak je -em nenepčanik -om |
| G mn ima nastavke | - dugo a - dugo i (gost, crv, zub, nokat, prst) - iju - a |
| Supletivizam | je promjena osnove promjenom gramatičke kategorije čovjek-ljudi, ja-mene, dobar-bolji |
| Alomorfizam u e-vrste | D i L jd. zbog sibilarizacije (majka - majci) V jd. ž.r. Mar-o, svetic-e, Ivan-a |
| Alomorfizam u i-vrste | G mn. dugo i, -iju (grudi, kokoš, kost, oči, prsi, uši) I jd. -i (ljubavi), -ju (ljubavlju) |
| Alomorfizam u a-vrste | V jd. m.r. konj-u, brat-e, hobi-0, Dark-o |
| Nastavci za N jd. s.r. | - nastavak o ispred nenepčane osnove - nastavak e ispred nepčane osnove - nastavak 0 u imenica u kosim padežima (osim A) koje osnovu proširuju t,n,v - nastavak a (dob-a, pradob-a, međudob-a) |
| Pridjevi | su promjenjiva vrsta riječi s padežnim oblicima, trorodni su i mogu se stupnjevati |
| Poimeničeni pridjev | je pridjev koji, upotrijebljen samostalno poprima sintaktičke osobine imenice (na STAROGA je to silno utjecalo) |
| Pridjevi po značenju | opisni i odnosni |
| Navezak | je završni otvornik u pridjevno-zamjeničkoj sklonidbi koji u suvremenom jeziku nije obvezan |
| Upotreba određenih pridjeva | u vlastitim imenima (ljudi, biljke, životinje), pridjevi na ski, ški, čki |
| Upotreba neodređenih pridjeva | dio imenskog predikata, posvojni pridjevi na ov, ev, in |
| Stupnjevanje | uspoređivanje osobine koja je izrečena pridjevom; tvorbena, leksička kategorija jer se razlikuje po sufiksu tj. prefiksu - sintetičko |
| Pozitiv | stupanj koji izriče neku osobinu bez obzira na usporedbu |
| Komparativ | izriče da nešto ima više osobina od nečeg drugog |
| Superlativ | kaže da nešto ima najviše osobina |
| Supletivni komparativi (5) | dobar - bolji, zao - gori, malen - manji, dug - dulji, velik - veći |
| Komparativi na -ši (3) | lijep - ljepši, lak - lakši, mek -mekši |
| Komparativi na -ji/-i (5) | smeđ - smeđi, vruć -vrući, krnj - krnji, riđ - riđi, širok - širi |
| Tvorba komparativa koji završavaju na nepčanik | ako osnova pridjeva završava na nepčanik, a pridjev bi trebao tvoriti komparativ na -ji, prema jotacijskim pravilima J iza nepčanika otpada i ostaje samo -i |
| Tvorba pridjeva na ak, ek, ok, ev | pridjevi na ak, ek, ok, eo koji u komparativu imaju nastavak -ji ili -i, komparativ tvore tako da odbace završetke pa komparativ tvore od skraćene osnove |
| Superlativ | tvori se od komparativa dodavanjem predmetka naj- |
| Elativ | tvori se predmetkom pre- koji se dodaje pozitivu i znači apsolutnu osobinu - prelijep, predobar, prepametna |
| Zamjenice | su trorodne riječi koje imaju padeže, ali nemaju stupnjeve; značenjski prazne riječi |
| Dvije gramatičke skupine zamjenica | imeničke i pridjevne |
| Imeničke zamjenice prema značenju | osobne (ja, ti, mi, vi), povratna (sebe/se), upitno-odnosne (tko, što), neodređene (netko, nešto, svatko) |
| Pridjevne zamjenice prema značenju | osobne (on, ona, ono, oni, one, ona), posvojne (moj, tvoj, njegov, moji, tvoji, njihovi, naš), svoj, upitno-odnosne (koji, čiji, kakav, kolik), neodređene (ikoji, svačiji, svakoji) |
| Kada ne možemo upotrijebiti zanaglasni oblik zamjenica | na početku rečenice, u izricanju suprotnosti |
| Osobne zamjenice | znače sudionike u komunikacijskom procesu (ja govornik, ti sugovornik, on,ona,ono negovornik, mi skupina govornika, vi više govornika) |
| Zamjenica sebe | ujedno i vršitelj i trpitelj radnje |
| Pravilo pisanja zamjenica sa ni- | rastavljaju se kad se upotrebljavaju s prijedlogom i on dolazi među njihove sastavne dijelove |
| Zamjenica svoj | izriče pripadnost subjektu, ali ne može biti u N, dakle ne može biti dio subjektnog skupa |
| Stupnjevi deikse | proksimal (ovaj), medijal (taj), distal (onaj) |
| Deiksa | je mogućnost izražavanja udaljenosti; označava općenito udaljenost govornika, sugovornika ili negovornika od onoga o čemu se govori |
| Upučivać | povezuje dijelove rečenice ili teksta tako što upućuje na ono što se reklo ili na ono što će se tek reći |
| Upučivać to | već rečeno, što je u tekstu poznato (TEMA) |
| Upučivać ono | ono što će se tek reći, iza njega slijedi novo i nepoznato (REMA) |
| Brojevi | su morfološki ili imenice ili pridjevi ili prilozi, a ono po čemu ih svrstavamo, usprskos tome, u posebnu skupinu riječi jest njihovo značenje - jedina vrsta riječi koja nam kaže točnu količinu čega i koje je što po redu |
| Brojevne imenice | -oje dvoje, troje -ero četvero, petero -ica muške osobe i dvojica muškaraca |
| Prilozi | nepromjenjiva vrsta riječi koja u rečenici ima ulogu rečeničnog dijela, a najčešće znači okolnosti vršenja radnje |
| Prilozi se prilažu | glagolima (točno znati), prilozima (poprilično točno znati), pridjevima (prilično loš), imenicama (previše ljudi) |
| Prijedlozi | nepromjenjiva vrsta riječi koja izriče odnos riječi sa sklonidbom i ostalih riječi u rečenici |
| Po čemu se prijedlozi razlikuju od ostalih riječi | uvijek možeš postaviti padežno pitanje, iza njih uvijek slijedi riječ u kosom padežu |
| Kada proširujemo prijedlog k sa otvornikom a | ako se nađe ispred riječi koja počinje sa k ili g (ka kući, ka gradu) |
| Kada proširujemo prijedlog s | kada se nađe ispred riječi koja počinje sa s, š, z, ž ili ispred zamjenice mnom ili ako iza njega slijedi samo jedan glas |
| S kojim padežima ide prijedlog U | G, A, L (u stola / stol / stolu) |
| Veznici | riječi koje povezuju rečenične dijelove i surečenice |
| Pravi veznici | riječi koje mogu imati samo ulogu veznika: i, pa, te, ni, niti, a, ali, ili, jer, ako, premda, iako |
| Vezničke riječi | mogu imati i druge uloge u rečenici osim veze među riječima: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik, gdje, kada, zato, stoga... |
| Čestice | nepromjenjiva vrsta riječi kojom oblikujemo cijelu rečenicu ili dio rečenice / upitne čestice zar li |
| Uzvici | nepromjenjive riječi koje su izraz osjećaja ili raspoloženja |
| Glagoli | vrsta riječi koja ima osobne oblike, po tome se razlikuju od svih ostalih vrsta |
| Sprezanje (konjugacija) | promjena glagola po osobama |
| Rekcija | gramatička kategorija glagola koji uza sebe vežu padeže - čitam (koga što, komu čemu) |
| Osoba | glagolska osoba označuje odnos između osoba koje sudjeluju u priopćavanju (komunikaciji) radnje i rečenog subjekta |
| Prijelazni glagoli | ako glagol otvara mjesto A bez prijedloga, slavenski genitivi dijelni genitiv |
| Povratni glagoli | posebna značenjska skupina prijelaznih, označuju da su vršitelj i trpitelj radnje isti, a gramatički se to izriče zamjenicom "se" u A |
| Svršeni glagoli | uz njih ne može stajati "još uvijek/stalno" |
| Dvovidni glagoli | glagoli koji znače i svršeno i nesvršeno, imaju jedan oblik za oba vida - parkirati, ručati, objedovati |
| Jednostavni glagolski oblici | prezent, aorist, imperfekt, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, glagolski prilog sadašnji, glagolski prilog prošli |
| Složena glagolska vremena | perfekt, pluskvamperfekt, futur prvi, futur egzaktni |
| Glagolski načini | imperativ, kondicional prvi i kondicional drugi |
| infinitivna osnova od plesti | ples |
| krnja infinitivna osnova nastaje | odbijanjem nastavka -ći (pe-ći) |
| tvorba prezenta | od prezentske osnove svršenih i nesvršenih glagola i četiriju osobnih nastavaka -em, -jem, -am, -im |
| glagoli u infinitivu koji tvore prezent s -jem | pisati, zobati, skakati |
| glagoli u infinitivu koji tvore prezent s -em PROŠIRUJU OSNOVU SA J | čuti, obuti, izuti |
| nenaglašeni oblik aorista pom. gl. biti | bih, bi, bi, bismo, biste, bi |
| nastavci za aorist kada završava na zatvornike (suglasnike) | -oh, e, e; -osmo, oste, oše |
| nastavci za aorist kada završava na otvornike (samoglasnike) | -h, 0, 0; -smo, ste, še |
| za tvorbu čega se upotrebljava pom gl biti aorista | kondicional 1 |
| kako se tvori imperfekt | prezentska osnova i nastavci ah, jah, ijah |
| mr. glagola voljeti, donijeti kao gl pridjev radni pravilo | smjenjivanje ije, je > i, a pravilo kaže da se je ispred o smjenjuje sa i |
| samo u složenim rečenicama | futur egzaktni |
| infinitivna osnova služi za tvorbu | aorista, glagolskih pridjeva, glagolskog priloga prošlog |
| prezentska osnova služi za tvorbu | prezenta, imperfekta, imperativa i glagolskog priloga sadašnjeg |
Created by:
ivxona